Dobro došli na Psihologiziranje. Na ovom blogu možete pronaći tekstove iz različitih oblasti psihologije. On nema za cilj da daje sveobuhvatne odgovore na bilo koju temu. Zamišljen je, pre svega, kao mesto na kome će se popularizovati psihološke nauke i davati odgovori na najčešće zablude koje ljudi imaju kada je psihologija u pitanju, ali i neke druge oblasti koje se bave psihološkim prostorom pojedinaca.
Ukoliko vam tekstovi otvore nova pitanja, nove nedoumice, slobodno pišite. Takođe, možete dati predlog teme koju biste voleli da vidite među tekstovima.

уторак, 15. мај 2012.

Zamke energetskih napitaka



Svedoci smo da su energetska pića sve popularnija poslednjih desetak godina. Mogu se naći u raznovrsnim, privlačnim ambalažama, različitih ukusa. Nekada se uzimaju samostalno a nekada u kombinaciji sa drugim pićima. Poruka proizvođača je, međutim, uvek ista – ako ste umorni, a želite da ostanete budni častite se jednim energetskim napitkom. Njih obično prate reklame koje promovišu snagu, smelost i izdržljivost, nekada do ekstremnih granica – kako jedna reklama kaže, ovi napici daju krila.  


Energetski napici u sebi sadrže visoku koncentarciju šećera i kofeina, mnogostruko više od kafe. Njihova preteča su različite vrste „Cola“ napitaka koje obiluju kofeinom, a za koje možemo reći da su „prikriveni“ energetski napici.


Oni u trenutku mogu podići budnost i raspoloženje. Međutim, ova „čista“ energija deluje kratkoročno, jer u ovakvim napicima ne postoje drugi sastojci, kao na primer proteini, koji bi delovali na dugoročnije održavanje nivoa energije. Drugim rečima, kad se „sagori“ uneta energija, organizam se vraća na početni nivo vrlo brzo, a često i ispod njega. Energetska pića nam daju energiju „bez pokrića“. Umoran organizam sa prividnom snagom koju je dobio iz napitka, suočava se sa naporom za koji ustvari nije spreman. Jasno je da je ovakvo stanje opasno!


Ukoliko se popije više ove tečnosti može doći do povećanog nemira, nervoze, razdražljivosti. Tada je pažnja rasuta, pokreti preterani, loše kontorlisani, nekoordinisani. Takođe, može doći do nepravilnog ili ubrzanog rada srca, povišenog krvnog pritiska, koji dalje može usloviti pojačan strah sličan onome kod napada panike, sa pojavom crvenila na licu. Krajnje posledice mogu biti trovanje kofeinom, depresija, manija i dugoročna nesanica. Može se reći da su neke posledice konzumiranja energetskih pića slične pijanstvu.


S obzirom na zahteve koji se postavljaju pred vozače javnog gradskog prevoza, lako je zaključiti da ovakva vrsta potpore budnosti i pažnje nije blagotvorna. Može čak biti i opasna. Neispavan i umoran čovek, dodatno rastresen i uznemiren susptancama koje je uneo u svoje telo, je opasan vozač. On je nervozan, agresivan i sklon da donosi pogrešne i nerealistične procene. Na taj način može ugroziti svoju bezbednost, kao i bezbednost putnika i drugih učesnika u sobraćaju. 


Po rezultatima nekih istraživanja, kod vozača je zabeleženo odloženo vreme reakcije posle uzimanja energetskog napitka. Mogu se osećati još pospanijm nego što su bili, sa očiglednim padom koncentracije. Stalnim uzimanjem se stvara tolerancija na kofein, te su svaki sledeći put potrebne jače doze kako bi se osetilo dejstvo, kao i kod mnogih lekova i supstanci kod kojih se stvara zavisnost.
Da bi vozač ostao zdrav i osigurao maksimalno bezbedne uslove za sebe, putnike i ostale učesnike u saobraćaju, valjalo bi da dolazi odmoran i naspavan na posao. Životni stil koji promoviše zdravlje i odmerenost, može pomoći da se i pored visoke stresogenosti posla očuva blagostanje vozača.
Odmorite se i naspavajte! Nemojte koristiti energetske napitke kao zamenu! Čuvajte svoje telo i svoje zdravlje jer ćete se tako bolje osećati. Samim tim bićete pre u stanju da se izborite sa kompleksnim zahtevima koji se pred vas stavljaju u saobraćaju. A ako uživate u kofeinu neka to bude umereno konzumiranje kafe sa vama dragim osobama, naročito zato što je ovaj obred ispijanja kafe važan u našoj kulturi kao način negovanja socijalnih kontakata.


izvor: http://www.gsp.rs/novine/april%202012.pdf

Нема коментара:

Постави коментар